20.11.2008.
Izjava za novine izdata od Catholic Communications Network
COMECE jesenji plenarni skup 2008.
Finansijska kriza je otkrila dublju duhovnu krizu i poremećeni skup vrednosti. Osećaj i vrednost ljudskog posla su gurnuti u pozadinu u sveopštoj borbi za zaradom, izjavio je COMECE biskup sa sažaljenjem na Jesenjem Penarnom skupu. Ovaj sastanak, koji se vodio od 12. do 14. Novembra u novim kancelarijama COMECE-a na Meusovom trgu 19 u Briselu, je takođe obeležen prisustvom Oca Piotr Mazurkiewicz kao novog Generalnog Sekretara.
Sa "trenutnim izazovima za Evropsku Uniju" kao glavni naslov, Plenarno Zasedanje je dalo biskupima, članovima COMECE-a, mogućnost da analiziraju trostruku krizu sa kojom se EU suočila tokom proteklih meseci: rezultat Irskog Referenduma koji je suspendovao Lisabonski sporazum i udruženu institucionalnu reformu EU; geopolitička kriza nastala od rata između Rusije i Gruzije; i konačno, finansijske i ekonomske krize.
Biskup Adrianus Van Luyn, predsednik COMECE-a, pozvao je na nezapostavljanje veličine krize: "Ko god smatra da razlog finansijske krize leži jedino na nedostatku transparentnosti i pravne odgovornosti verovatno previdi činjenicu da je mnogo više model našeg društva u pitanju. Ekonoski model koji je baziran na neprestanoj i neograničenoj potrošnji ograničenih izvora može da se završi jedino u suzama." On veruje da dublji razlog finansijske krize leži u "poremećenom skupu vrednosti".
Finansijska kriza takođe nudi mogućnost da se pažljivije preispita stil života zapadnog društva. U ovom kontekstu, COMECE biskupi su dobili izveštaj "Hrišćanskog pogleda na promenu u klimi" spremljenu od Expert Group koju su oni uspostavili u Novembru 2007. godine. Biskupi su primetili zaključak izveštaja: Promena klime podiže pitanje preživljavanja ljudske rase; Jako političko vodstvo i, još dublje, etičko razmatranje i debata su potrebni da bi se osvojili ne samo umovi, nego i srca ljudi i da se ubede da se ograde od stila života koji preovlađuje u našim državama koji je previše jednoumno fokusiran na potrošnju, posebno potrošnje visokih nivoa energije.
"Umerenost" kao centralna vrednost bi trebala da sačinjava jezgro promene ovog stila života. Na Hrišćanima je da učine njihove sugrađane svesnim da umerenost može biti sinonim sa kvalitetom života i sa srećom, zato što to pomaže da se razlikuje neophodno od suvišnog. Poteškoća koju Hrišćani imaju u uobličavanju ideje da promena životnog stila je ključ tajne dobrog i konačno srećnog života, predstavlja drugi izazov za crkvu.
U istom duhu, Biskup je pozvao na poštovanje Nedeljnog odmora kao jednog od temelja Evropskog društvenog modela i kao način balansiranja posla i porodičnog života. U skorijim godinama, Nedelja kao sedmični dan od odmora je bila ugrožena od zakonodavstva u mnogim državama članicama zahvaljujući potrošački vođenim političkim konceptima. U kontekstu sadašnje ekonomske krize, COMECE biskupi pozivaju članove Evropskog Parlamenta da se prihvate odgovornosti i uključe zaštitu nedelje u Direktivu Radnog Vremena koje će biti poslano Evropskom Parlamentu na glasanje do sredine Decembra.
Povodom situacije Hrišćanskih Iračkih izbeglica, biskup poziva EU da prepozna neophodnu ulogu Hrišćanstva u Iračkoj tradiciji i istoriji i da neprestano podiže, u njenim kontaktima i razgovorima sa ministarstvom Iraka, problem zaštite Hrišćanske zajednice, koja je danas ugrožena sa mogućim istrebljenjem i religijskih manjina u Iraku. Uopštenije, biskupi sažaljevaju što EU, u njenim odnosima sa trećim državama, još uvek stavlja nedovoljne napore u odlučnom napadanju kršenje religiozne slobode manjina u ostalim delovima sveta.
U njihovo ime, Biskupi su zadužili COMECE sekretarijat sa postavljanjem Expert grupe da se razmotre principi reciprociteta u odnosima sa religijskom slobodom. Izveštaj ove grupe će bili predstavljen biskupima tokom njihovog sledećeg plenarnog zasedanja u Martu 2009.
Šta je COMECE?
COMECE je Komitet Biskupskih Konferencija Evropske Zajednice, sačinjen od katoličkih biskupa iz 24 evropske zemlje.
Ukoliko se interesujete da saznate više o ovoj organizaciji, možete posetiti CCN
Autor: Beta | Foto:Reuters | 17.09.2008. - 09:09
Vatikan je zvanično saopštio da je teorija evolucije saglasna sa učenjem Biblije, ali da neće biti posthumnog izvinjenja Čarlsu Darvinu zbog reakcije u katoličkoj crkvi pre 150 godina na njegovo učenje.
Hrišćanske crkve dugo su bile u sukobu s Darvinovim učenjem zato što njegova teorija o nastanku protivreči kreacionizmu, odnosno doslovnom čitanju biblijskog opisa postanja prema kome je Bog tvorac sveta.
Vatikanski ministar za kulturu Đanfranko Ravasi je rekao da Vatikan nema nameru da se izvinjava zbog ranijih negativnih stavova o Darvinovom učenju jer Darvinovu teoriju katolička crkva nikada nije osudila niti je njegovu knjigu zabranila.
Izveštava Blic Online
Ravasi je najavio da će Sveta Stolica u povodu 150. godišnjice Darwinove teorije o evoluciji od 3. do 7. ožujka 2009. organizirati savjetovanje o evolucionizmu. Prije nekoliko dana Anglikanska je crkva objavila ispriku Charlesu Darwinu zbog napada Crkve na njega i njegovu teoriju evolucije, ali takvo što zasigurno neće učiniti Katolička crkva.
Inicijativa Anglikanske crkve je zanimljiva, ali njihov je stil drugačiji od našega rekao je Ravasi. Vatikan želi dijalog sa znanstvenicima, a i papa Benedikt XVI. je tijekom nedavnog posjeta Francuskoj kazao kako vjera i razum nisu inkompatibilni.
Evolucionističke teorije nisu a priori inkompatibilne s porukom Biblije, s teologijom i učenjem Crkve. Darwin nije nikada bio osuđen ili stavljen na popis zabranjenih pisaca rekao je mons. Ravasi. Već je Pio XII. dopustio raspravu o Darwinovoj teoriji i u enciklici "Humani generis" napisao kako nema suprotnosti između evolucije i vjerske doktrine o čovjeku, a Ivan Pavao II. je 1996. objelodanio da je "načelo evolucije više od pretpostavke" te da je riječ o "dosta konsolidiranoj znanstvenoj teoriji".
Benedikt XVI. je još kao kardinal Ratzinger spominjao francuskog jezuita Pierrea Teilharda de Chardina, koji je pokušao pomiriti evolucionizam i kreacionizam. Benedikt XVI. podupire održavanje skupa o Darwinovoj teoriji.
Izveštava Vecernji.hr